U januaru 2025. kineski AI startap DeepSeek objavio je svoj model rezonovanja DeepSeek-R1 — i za nedelju dana potresao ceo svet tehnologije. Po performansama, ovaj kineski AI model parira OpenAI-jevom ChatGPT, ali su troškovi razvoja bili radikalno drugačiji. Dok OpenAI troši stotine miliona dolara, DeepSeek je navodno potrošio samo $5.6 million na obuku. Štaviše, DeepSeek nije koristio Nvidia najnaprednije AI čipove — američka izvozna ograničenja zabranjuju njihovu prodaju Kini — već njihove ograničene verzije. To je otvorilo neugodno pitanje: ako se ovako moćan i jeftin AI može napraviti u Kini, da li su astronomski budžeti američkih AI kompanija opravdani?
DeepSeek-R1 i OpenAI ukratko
Pre nego što uđemo u detalje, sledi poređenje koje pokazuje zašto je lansiranje DeepSeeka bilo toliko neuobičajeno u odnosu na etabliranog lidera AI tržišta.
| DeepSeek-R1 | OpenAI | |
|---|---|---|
| Prijavljeni trošak obuke | Oko $5.6 million | Stotine miliona dolara |
| Hardver | Nvidia H800 — ograničeni čipovi usklađeni s izvoznim propisima | Nvidia H100 — vrhunski AI čipovi |
| Pristup modelu | Otvorene težine i kod, besplatni za preuzimanje i izmene | Vlasnički model, samo API i pretplata |
| App Store (kraj januara 2025.) | Besplatna aplikacija br. 1 u SAD i Kini | Pretekao ga DeepSeek |
| Filtriranje odgovora | Državna cenzura politički osetljivih tema | Politiku sadržaja određuje kompanija |
DeepSeek ruši tržište: Nvidia gubi $600 billion
Reakcija berze bila je trenutna. Nvidia, najveći svetski dobavljač AI čipova, zabeležila je pad akcija od 17% u jednom danu, čime je izbrisano približno $600 billion tržišne vrednosti — najveći jednodnevni gubitak neke kompanije u istoriji američke berze. Nasdaq 100, koji obuhvata najveće tehnološke kompanije, izgubio je skoro $1 trillion u jednom od najznačajnijih tehnoloških slomova poslednjih godina.
Investitor rizičnog kapitala, inženjer i pronalazač Mark Andreessen nazvao je ovo AI-jevim „Sputnik trenutkom“, poredeći događaj s lansiranjem prvog satelita Sovjetskog Saveza 1957. godine. Tada je svet shvatio da je SSSR pretekao Sjedinjene Države u svemirskoj trci. Kina je sada napravila sličan iskorak u veštačkoj inteligenciji, prisiljavajući Zapad da prizna kako tehnološka nadmoć više nije njegova isključiva prednost.
Tajna uspeha DeepSeeka: jeftini čipovi, otvoreni kod i viralna aplikacija
Uspeh DeepSeeka objašnjavaju tri faktora. Prvo, kompanija je uspela drastično da smanji troškove obuke AI-ja: dok OpenAI troši stotine miliona na razvoj svojih modela, DeepSeek je postigao uporediv nivo performansi za samo $5.6 million. To je bilo moguće jer je kompanija koristila pristupačnije Nvidia H800 čipove umesto vrhunskih H100 procesora na koje se oslanjaju konkurenti. Optimizovani algoritmi zatim su DeepSeeku omogućili da uz znatno manje računarske snage zadrži visoku efikasnost.
Druga prednost bila je odluka DeepSeeka da svoju veštačku inteligenciju učini otvorenim kodom objavljivanjem težina modela i koda. To znači da svako može preuzeti, prilagoditi ili unaprediti tehnologiju — što je naročito privlačno za preduzeća, istraživače i startape koji ne mogu da priušte vlasnički AI u velikom obimu.
Treći faktor brzog uspona DeepSeeka bila je njegova trenutna i ogromna popularnost među krajnjim korisnicima. Za nekoliko dana, aplikacija četbota DeepSeek postala je najpreuzimanija besplatna aplikacija u Apple App Store-u i u SAD i u Kini, prestigavši ChatGPT.
Optužbe za destilaciju i američke sankcije za čipove
OpenAI i Microsoft pokrenuli su istragu, sumnjajući da je DeepSeek koristio njihovu tehnologiju za obuku svog modela. Prema njihovim navodima, DeepSeek se navodno oslanjao na destilaciju znanja — metodu u kojoj jedan AI model oponaša drugi kako bi preuzeo njegov stil odgovora i rezonovanja. Ako se to dokaže, DeepSeek bi mogao da se suoči s ozbiljnim pravnim problemima.
Tu su i američke sankcije Kini. Peking trenutno ne može kupiti Nvidia najnaprednije čipove, a strože izvozne kontrole mogle bi ometati kineske napore da razvije narednu generaciju AI modela. Ipak, činjenica da je DeepSeek stigao ovako daleko pokazuje koliko je kineska tehnološka industrija već postala samodovoljna.
Uprkos optužbama, CEO OpenAI-ja Sem Altman priznao je da je DeepSeek snažan konkurent i rekao da je kineski model impresivan, posebno s obzirom na njegove relativno niske troškove.
Šta šok DeepSeeka znači za AI industriju
DeepSeek će verovatno preokrenuti ustaljeno shvatanje o tome kakav AI treba da bude i koliko treba da košta. Donedavno se pretpostavljalo da izgradnja moćnih velikih jezičkih modela zahteva ogromna ulaganja i veoma složenu infrastrukturu s hiljadama najsavremenijih čipova. Kineska kompanija pokazala je da su uporedivi rezultati dostižni uz daleko manje resursa. To dovodi u pitanje tradicionalne prakse industrije i primorava velike igrače da ponovo procene svoju strategiju.
Ovaj uspeh može promeniti i odnos snaga u tehnološkoj trci. Do nedavno se Kina smatrala autsajderom u AI-ju; sada zaostaje samo nekoliko godina, ako uopšte zaostaje. Osećajući pretnju zaostajanja, predsednik SAD Donald Tramp najavio je inicijativu Stargate — program vredan do $500 billion, namenjen jačanju položaja američkih AI programera.
OpenAI je takođe počeo da snižava cene svojih usluga kako bi zadržao korisnike. Ako DeepSeek nastavi da objavljuje AI rešenja otvorenog koda koja gotovo bez troškova konkurišu tržišnim liderima, pritisak na celu industriju samo će rasti.
Druga strana DeepSeeka: cenzura i sumnje u troškove
Kineski AI ipak je daleko od savršenog. Odgovori DeepSeeka filtriraju se u skladu s državnom cenzurom — četbot odbija da odgovori na pitanja o Si Đinpingu ili Tajvanu. Neki analitičari takođe dovode u pitanje prijavljene troškove razvoja, sugerišući da je kineska vlada možda diskretno subvencionisala električnu energiju, plate i računarske resurse projekta. Međutim, to je teško proveriti.
Tu je i pitanje podataka. Aplikacija DeepSeek čuva korisničke podatke na serverima u Kini, što je već podstaklo regulatore u nekoliko zemalja da pažljivije ispitaju uslugu — podsetnik da jeftin AI model može nositi sopstvene troškove usklađenosti.
Šta sledi za DeepSeek i AI trku?
DeepSeek je već promenio pravila igre. Od sada će vodeće svetske IT kompanije morati da igraju po drugačijim pravilima. Tehnološka trka će se nastaviti — s ulaganjima razmera Stargatea na jednoj strani i modelima otvorenog koda na drugoj — a možda zaista stojimo na pragu nove ere pristupačne veštačke inteligencije ili tek na početku intenzivnog nadmetanja Sjedinjenih Država i Kine u visokim tehnologijama.
Šta to znači za startape i osnivače
Jeftiniji AI s otvorenim težinama smanjuje prepreke za razvoj AI proizvoda: mali tim sada može pokretati vrhunski model na sopstvenoj infrastrukturi, umesto da plaća vlasnički pristup. Kompromis je to što pravna i regulatorna pitanja — zaštita podataka, filtriranje sadržaja i uslovi licence — postaju odgovornost osnivača.
Eesti Firma pruža korporativnu i pravnu podršku AI projektima i pomaže preduzećima da prate tehnološko i regulatorno okruženje koje se stalno menja. Slobodno nas kontaktirajte za stručne konsultacije i podršku.
Često postavljana pitanja
DeepSeek-R1 je veliki jezički model usmeren na rezonovanje, koji je kineski startap DeepSeek objavio u januaru 2025. Njegove performanse su uporedive s modelima iza OpenAI-jevog ChatGPT-a, dok je obuka bila znatno jeftinija, a težine modela objavljene su pod otvorenom licencom.
Investitori su strahovali da bi potražnja za najskupljim Nvidia hardverom mogla biti manja od očekivane ako se vrhunski AI model može obučiti na jeftinijim, ograničenim čipovima za nekoliko miliona dolara. Akcije su pale 17% u jednom danu, izbrisavši približno $600 billion tržišne vrednosti.
Težine modela i kod javno su dostupni, pa programeri mogu sami preuzeti, pokrenuti i dodatno prilagoditi model. Međutim, podaci za obuku nisu objavljeni, zato je preciznije opisati ga kao model s otvorenim težinama.
DeepSeek je prijavio trošak završne obuke od oko $5.6 million. Neki analitičari ističu da taj iznos isključuje istraživanje, ranije eksperimente i nabavku hardvera, pa je ukupan trošak programa verovatno bio mnogo veći.
Da — otvorena licenca dozvoljava komercijalnu upotrebu, a model se može hostovati na sopstvenoj ili evropskoj infrastrukturi u oblaku. Kompanije ipak treba da procene zaštitu podataka, filtriranje sadržaja i uslove licence pre primene.